OBAVIJEST ZA ČLANOVE DRUŠTVA

IZLET NA OTOK BRAČ

(pustinja Blaca, Vidova gora, Zmajeva špilja)

24.-25.09.2016.

Brač je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² treći je otok po veličini na Jadranu. Od kopna je odvojen Bračkim kanalom, prema zapadu je od otoka Šolte odvojen Splitskim vratima, a prema jugu od otoka Hvara, Hvarskim kanalom.

DINAMIČKI PLAN

Subota, 24.09.2016.

05.30 Polazak iz Šibenika (sa Veterinarske stanice)

07.45 polazak trajekta iz Splita za Supetar (Brač)

Vožnja traje 50-60 minuta. Nastavljamo put prema Nerežišću i Pustinji Blaca. Do parkirališta za pustinju vodi makadamski put u dužini od oko 4 km.

Od parkirališta do Blaca ima oko 30 min hoda

Boravak u Pustinji Blaca do 13.00

13.30 polazak autobusom prema Vidovoj gori

14.30 polazak jedne grupe pješke prema Bolu – 2 sata spusta

Druga grupa autobusom u Bol- razgledavanje

18.00 odlazak u hotel u Supetar (polupansion- večera i doručak)

Nakon smještaja u hotel, večera i slobodna večer za šetnju

Nedjelja, 25.09.2016.

08.00 doručak

09.00 polazak prema Bolu i Murvici te uspon do Zmajeve pećine, uz pratnju vodiča. Uspon traje oko 1 sat

Oni koji se ne žele penjati, mogu ostati u Bolu i kupati se. Penjači će im se pridružiti nakon otprilike 3 sata.

Prije odlaska na trajekt , posjet muzeju u Škripu, najstarijem mjestu otoka Brača. Smješten je u ambijentalnom sklopu kuća, koje dijelom zatvaraju ilirske zidine. Muzej obuhvaća i prostor rimskog mauzoleja sagrađenog krajem 3. st., u vrijeme cara Dioklecijana.

18.00 ili 19.30 trajektom za Split

PUSTINJA BLACA

Pustinju (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo pješice. Put kojim su stoljećima gazile mazge i konji i danas je jedina veza sa svijetom. Posjetitelji mogu doći automobilom iz Nerežišća, preko područja Vidove gore do predjela Dragovode, a onda trebaju pješačiti oko pola sata do Blaca. Do muzeja i samostana u Blacima može se doći i brodom iz Bola do blatačke uvale, odakle se nastavlja put polusatnim pješačenjem.
Začetak pustinje bila je kamenjem pregrađena pećina – prvo sklonište poljičkih svećenika. Uz strmu liticu vrijedni su pustinjaci dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Blaca su zaista izniman spomenik ljudskoga rada i ljudske izdržljivosti, sa izuzetnim povijesnim, gospodarskim, umjetničkim i znanstvenim sadržajima. Pustinja Blaca je pravi prirodni i kulturološki fenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena.

ZMAJEVA ŠPILJA

Na južnim padinama otoka Brača, na pola puta između mjesta Bol i malog sela Murvice, u prekrasnom, još neokrnjenom okolišu, smjestila se Zmajeva špilja, poznata i pod nazivom Dragonjina špilja (od lat. dragos - zmaj). Svojom veličinom, okolnim krajolikom, a posebno klesanim reljefima u svojoj unutrašnjosti, zaslužuje osobitu pažnju.
Nalazi se na nadmorskoj visini od oko tristo metara. Unutrašnji prostor špilje dugačak je oko 19 metara, a tri pregradna zida dijele je na tri nejednaka dijela. Najvažniji je prednji dio sa malom kapelicom na desnoj – istočnoj strani. Iako duga svega oko 3, a široka oko 2 metra, unutrašnjost špilje slijedi na određen način logiku gradnje klasičnih kršćanskih bazilika, s apsidama uklesanim u stijeni, središnjom i pobočnim lađama što joj, s obzirom na vrlo male dimenzije, daje osebujan stil.

Vodič : Sonja Cukrov Sunko, 098 424 882

Vodič zadržava pravo promjene plana, ovisno o okolnostima na terenu.

Tulove grede 02.10.2016.

Tulove grede (Tulo, Tulovice) su čudnovati krški fenomen na Velebitu. Nalaze se u Parku prirode Velebit. Duge su 1 km, te s najvišim vrhom 1120 mnv. Ovu kršku formaciju čine tornjevi, stupovi i pukotine (žljebovi, točila). Južnim podnožjem grebena prevladava travnati dolac Dolac poda Tulom. Tulove su grede povezane prometno. U 19. st. napravljena je cestar preko Tulovih greda. Napravio ju je konstruktor Lujzinske ceste kapetan Knežić. Cesta preko Tulovih greda građena je s južne strane. Počelo se 1827. godine. Uz ove su stijene vezane narodne predaje. Po narodnim predajama ondje su se legli zmajevi iz jaja, a u stijenama živjele su nevidljive velebitske vile. Treće mitsko biće u tim stijenama za koje se vjerovalo u puku jest Crna kraljica koja je donosila nesreću. To je mitsko biće dalo ime planinskom prijevoju Kraljičinim vratima. Dijelovi ovog područja su još i danas minirani. Još je minirano 70 tisuća m2. Unutar ove kružne stjenovite formacije koja s jedne strane ima prirodni ulaz nalazi se izvor veoma hladne bistre pitke vode na dubini od nekoliko desetaka metara do koje je moguće doći pomoću kante privezane na dugački konopac.

07:00 polazak sa Vidika

09:30 početak uspona

11:30 vrh Tulovih greda

11:45 silazak sa Tulovih greda i polazak prema Docu po Tulom

15:00 Dolac po Tulom

17:00 povratak prema Šibeniku

Potrebna je osnovna planinarska oprema – gojzerice, štapovi, vjetrovka (u skladu sa vremenskim prilikama).

Vodič zadržava pravo promjene rasporeda zbog nepredviđenih situacija i zbog nepovoljne vremenske situacije.

Vodič: Gradimira Bumbak 098/810-645

90 godina HPD "Kamenar"

Glasnik Kamenara

Glasnik Kamenara br. 22 (prosinac 2015. godine)	Glasnik Kamenara br. 21 (prosinac 2014. godine)	Glasnik Kamenara br. 20 (prosinac 2013. godine)
Glasnik Kamenara br. 19 (prosinac 2012. godine)

Plan izleta za 2016. godinu